Tvrtka Ingles d.o.o. (www.drva.info) - riječ je o tvrtki koja godišnje ostvaruje oko 2,5 milijuna kuna prihoda - većinom se uvozi iz BiH i Srbije, a Bioles Horizont s godišnjom prodajom od osam milijuna eura dobiva 40 posto ogrjevnog drva, pelete i brikete od tamo. Od dana zabrane više nema izvoza iz obje zemlje, čak ni za naručene količine jer je carina obustavljena, objasnio je Dejan Cverlin iz tvrtke Bioles Horizont, koja prodaje proizvode od drva velikim slovenskim tehničkim trgovcima.
Kako prenosi N1 Sarajevo, do zabrane je došlo na prijedlog gospodarstva koje je prijavilo nagli rast potražnje iz inozemstva, a time i cijena. “Uvodimo zabranu izvoza oblovine, peleta i suhog ogrjevnog drveta samo zato što je cijena peleta porasla za 155 posto. Izvoz je u prvih pet mjeseci ove godine porastao za 78 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a očekivao se daljnji rast. Ogrijev za grijanje je poskupio za 40 posto, da nismo nešto poduzeli, kako bi to naši građani podnijeli", rekao je ministar vanjske trgovine Staša Košarac (video izjava na bosanskom jeziku u nastavku) po donošenju mjere.
___________________________________________________________________________________________
Vijeće ministara privremeno je zabranilo izvoz peleta, oblovine i drva. Mjera će biti na snazi tri mjeseca. Komentirajući cijene grijanja, ministar vanjske trgovine upitao je "Kad to može trajati?"
Više informacija na - https://t.co/ugYAhx6MFC pic.twitter.com/FJ6hCypid1
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) 15.06.2022
___________________________________________________________________________________________
Kako nam je objasnio Planinšek red. tvrtka Ingles d.o.o. www.drva.info, situacija se počela pogoršavati nakon početka rata u Ukrajini, odakle su Nijemci uvozili dosta piljevine za proizvodnju peleta. Budući da sada imaju ograničen pristup sirovinama, proizvodnja je manja. Istovremeno, zbog skupoće energenata i pesimističnih prognoza pred nadolazeću zimu, kupci iz Italije, Austrije i Njemačke već imaju veliku potražnju za drvnim gorivima. Zbog toga se počeo povećavati pritisak na tržište balkanskih zemalja i rast cijena. Cijena peleta je, primjerice, porasla sa 150 na 300 eura po paleti. Zbog toga su i Srbija i BiH zabranile izvoz.
Ali nisu svi u BiH uvjereni da je to prava mjera. Tako je energetski stručnjak Nihad Harbaš za N1 Sarajevo upozorio da će tvrtke nakon prestanka zabrane i dalje izvoziti količine koje trenutno akumuliraju, samo što će tada zbog snažnog kratkoročnog povećanja količina cijena još više rasti. . Prema njegovom mišljenju, ovo je trenutno loša mjera za bosanskohercegovačke proizvođače, jer žive od izvoza. Planinšek također ocjenjuje da će to još više podivljati cijene. “Nakon gotovo tjedan dana zatvaranja, cijene u Bosni i Hercegovini nisu nimalo pale, iako je sada evidentna višak ponude. Najesen će zapravo imati aukciju da se vidi tko će ponuditi najviše."
Naši trgovci već osjećaju manjak količina na tržištu. U Merkuru su nam potvrdili - makar i općenito - da zbog ograničenja, a ponegdje čak i zabrana izvoza, "već dolazi do zastoja u nabavnim lancima i značajnog poskupljenja". S druge strane, napominju da su zbog trenutne neizvjesne situacije i najavljenih poskupljenja kupci energente ove godine počeli spremati ranije nego inače. Potražnja je znatno veća, kažu.
Planinšek je rekao da imaju zaliha još za mjesec i pol (ta se procjena temelji na prošlogodišnjoj "normalnoj" potražnji, koja je ove godine veća). No, boji se da će u kolovozu i rujnu, kada je potražnja najveća, imati prazna skladišta. “U pravilu smo ljeti punili zalihe koje smo onda prodavali na jesen, kada je najveća potražnja”, objasnio nam je.
Slično je rekao i Cverlin, dodavši da trenutno još mogu opskrbljivati, ali sa svakom promjenom na tržištu dolaze novi rizici. Zamjenjuju nabavu iz Hrvatske, ali neće moći u potpunosti. Cijene su nam već jako porasle. Prije je vreća peleta od 15 kilograma bila 3,99 eura, sada je više od 8 eura, rekao je Cverlin. Na pitanje kakve će biti na jesen ne može odgovoriti zbog volatilnosti. Cijene se mijenjaju tjedno.
Pozivi iz inozemstva
Kako su rekli Planinšek i Cverlin, rasprodani su i slovenski proizvođači drvnih goriva. Osim toga, dižu i cijene jer s jedne strane poskupljuje proizvodnja, a s druge je i pritisak kupaca iz inozemstva. - Potražnja je ludnica - rekao nam je Jože Osredkar, vlasnik male peletare kod Vrhnike koja već osam godina od osnutka opskrbljuje stotinjak kućanstava.
Ove godine ima i dosta poziva iz inozemstva. “Zovu nas iz Austrije i Italije, ponekad i pojedinci koji žele osigurati opskrbu za nadolazeću sezonu grijanja kada su prognoze crne, a vjerojatno nas pronađu i preko interneta. Ne znam što će biti u rujnu, kada je inače najveća potražnja.” Odbija nove kupce, jer ne može povećati proizvodnju u tako kratkom vremenu, za to bi morao kupiti novi stroj. Kad bih gledao samo ekonomiju, u ovom trenutku mogao bih se prebaciti na talijanskog kupca i zaraditi više nego ikad.
Ova poslovna godina za njega je najturbulentnija dosad. “U siječnju nam je struja poskupjela 600 posto. Tada smo prešli na agregat na naftu, ali onda je i on poskupio pa nema alternative. Tako su cijene peleta u posljednjih godinu dana porasle oko 50 posto. Pelete smo ove godine poskupljivali već šest puta, jer se uvijek trudimo što manje dizati cijene. Ranije je cijena peleta bila praktički ista sedam godina”, objasnila je sugovornica.
__________________________________________________________________________________________
No, zasad ostaje neodgovoreno pitanje hoće li politika diplomacijom pokušati postići da u Sloveniju stignu barem već naručene količine. U Ministarstvu poljoprivrede na čijem je čelu Irena Šinko kazali su nam da je ovo pitanje u nadležnosti Ministarstva gospodarstva na čijem je čelu Matjaž Han. Odavde su nam u četvrtak poručili da ni oni nisu nadležni jer se radi o korištenju drva za energiju. Pitanja smo poslali i Ministarstvu infrastrukture na čijem je čelu Bojan Kumer i čekamo odgovor.
No, dodaju iz Ministarstva gospodarstva, drvo prvenstveno promatraju kao koristan održivi materijal za industrijsku preradu, a ne kao izvor energije, stoga raznim aktivnostima potiču "preradu slovenskog drva u proizvode visoke dodane vrijednosti prema načelu kaskadno korištenje drva". Između ostalog, sada imaju dva otvorena natječaja za subvencije u ukupnom iznosu od 28 milijuna eura.
____________________________________________________________________________________________
Cijeli članak možete pogledati na poveznici. https://n1info.si/novice/gospodarstvo/drva-in-peleti-bih-in-srbija-prepoved-izvoza-slovenski-trgovci-v-zagati/
Pratite novosti i aktualnosti na našim društvenim mrežama ili se prijavite na e-novosti!
Informacije
Tvrtka
Uvjeti poslovanja
Informacije
