Sve je počelo s ratom u Ukrajini zbog kojeg je Europa ostala bez peleta i drva za ogrjev. Zašto? Nijemci su veliki proizvođači peleta u Europi, no problem je što piljevinu za proizvodnju peleta uvoze iz Ukrajine. Mnoge europske zemlje stoga su se okrenule Bosni i Srbiji. I za pelete i za ogrjev. Sarajevo javlja da je izvoz suhog ogrjevnog drveta, peleta i oblovine u odnosu na prethodnu godinu porastao za čak 78%. Naravno, cijene su porasle. Kao što već znamo, BiH i Srbija su reagirale i zabranile izvoz.
Treba znati da Slovenija praktički potpuno ovisi o uvozu iz Bosne. „S gledišta šumovitosti i dopuštene sječe, u Sloveniji imamo više nego dovoljno drva za grijanje svih slovenskih kućanstava. No država nije poticala tu industriju, pa danas slovenski proizvođači peleta, koliko ih još imamo, uglavnom prodaju u Italiju, a mi ih kupujemo u inozemstvu“, kaže Max Planinšek (direktor trgovine www.drva.info) .
Slovenski trgovci već osjećaju manjak količina na tržištu. Uvoza nema, između ostalih, iz Inglesa (www.drva.info), Bioles horizonta, Markura i Jože Osredkara, vlasnika male peletare kod Vrhnike. Mogli bismo prodati i do dvadeset puta više drva za ogrjev, ali nema zaliha.
Moramo znati da se 50% slovenskih kućanstava grije na biomasu, a tu moramo dodati i potražnju iz inozemstva. Ako ste mislili da će ove zime grijanje kuće na ogrjev, brikete i pelete biti najjeftinije, ni to više nije potrebno. Osim ako nemate svoja drva za ogrjev.
Ovih ljetnih mjeseci uvoznici i trgovci sezonski pune skladišta, ali roba, već plaćena i namijenjena za Sloveniju, zaglavi. Drva.info je već uplatila akontaciju za ogrjev i pelete, ali materijal jednostavno ne mogu dobiti. S obzirom na to da imaju najveće rezerve biomase u posljednjih nekoliko godina, procjenjujemo da njihovi konkurenti prolaze još gore. U Sloveniji, zemlji sa 70 posto šumovitosti, tako smo se našli u situaciji da smo ostali bez biomase za svoja kućanstva.







