Drva za ogrjev nema s našeg najvećeg tržišta, a to je Bosna i Hercegovina. Pred sezonu grijanja situacija još nije riješena, alternativna tržišta su dvostruko skuplja, kažu prodavači peleta i drva za ogrjev. Što znači da će drva za ogrjev, ako ih uopće bude bilo, biti još skuplja nego što su danas. Usput rečeno - država ne može regulirati cijenu tog energenta pa samim time ni prisiliti prodavače da ga nastave prodavati.
Postoji dodatni problem. Tvrtke su već uplatile avanse dobavljačima iz Bosne i Hercegovine, ali im još uvijek ne isporučuju pelete i ogrjev. Razlog: Vladina trenutačna tromjesečna zabrana izvoza ogrjevnog drva. Tržnica je tako zatvorena od srpnja do kraja rujna, no pitanje je hoće li BiH produžiti mjeru. A ako ga i nema, onda će pritisak na cijene i troškove transporta biti još veći.
“Uvodimo zabranu izvoza oblovine, peleta i suhog ogrjevnog drveta samo zato što je cijena peleta porasla za 155 posto. Izvoz je u prvih pet mjeseci ove godine porastao za 78 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a očekivao se daljnji rast. Drva za grijanje poskupila su 40 posto, da se ništa ne poduzima, kako bi to podnijeli naši stanovnici?", rekao je po donošenju mjere tamošnji ministar vanjske trgovine Staša Košarac, javljaju slovenski i Sarajevo N1.
Prema Gospodarskoj zbornici Slovenije, procjene iz razgovora s tvrtkama koje su ključne na tržištu peleta i ogrjevnog drva su da je udio peleta i ogrjevnog drva iz Bosne i Hercegovine u Sloveniji oko 40%, a za ogrjevno drvo neka poduzeća isključivo kupuju. ogrjevno drvo iz Bosne i Hercegovine.(TZS). Količinski udio uvoza iz Bosne i Hercegovine u Sloveniju je čak 56% drva za ogrjev.
“Ako se mjera ne ukine, do kraja godine procjenjujemo štetu od oko deset milijuna eura. A to je samo izravna šteta. Iznosi već isplaćenih avansa za isporuke koje bi trebale biti izvršene u ljetnim mjesecima za pojedine tvrtke su vrlo visoki i iznose i do pola milijuna eura po tvrtki. Ta sredstva su praktički zamrznuta”, kaže predsjednica TZS Mariča Lah.
Izravna šteta je dakle gubitak prometa, a neizravna gubitak kupca ili poskupljenja. “Sve to znači poremećaj na tržištu, nestašicu, koja tjera cijene. Ono što će se dogoditi u BiH veliki je rizik i za slovenske tvrtke. Zbog blokade Ukrajine i Rusije to je dovelo do povećane potražnje za drvima i peletima iz sjevernih zemalja Balkana, pa i BiH diže cijene”, dodaje Lahova.
U normalnim godinama iz Bosne i Hercegovine ljeti su putovala tri do četiri tegljača dnevno, ali ove godine količine se čekaju u Bosni i Hercegovini. Naime, tvrtke prevoze ogrjevno drvo iz BiH između svibnja i lipnja.
I zašto su slovenska poduzeća uopće plaćala takve avanse? “Budući da šumarska poduzeća i prerađivačka poduzeća u BiH obično imaju problema s likvidnošću, naručivanje i plaćanje unaprijed su gotovo norma ili najzastupljenija pojava na ovim prostorima”, kaže TZS.
Slovenski dobavljači imaju mogućnost kupnje peleta i drva za ogrjev u Bugarskoj, Rumunjskoj i Austriji, no cijene su barem dvostruko veće, doznaje se od nekih uvoznika i TZS. No, slovenska proizvodnja nije dostatna.
To znači da bi poskupili peleti i ogrjev, čak i za kućanstva. Za usporedbu: lani je tona peleta koštala između 300 i 400 eura, sada je već na 600 eura, do kraja godine mogla bi biti i 900 eura, kaže Max Planinšek iz tvrtke Ingles d.o.o.. "Trenutno, imamo tek desetinu količine peleta u odnosu na prošlu godinu. Otkupne cijene opet su porasle za sto eura po toni – za sada ih nismo uračunali u konačnu cijenu.”
“Čim je nestašica robe, cijene mogu ići gore”, kaže Boštjan Jager iz Jagrosa. Čudi nas smirenost slovenskih političara, da ne sjednu u auto i ne dogovore se s Bosnom i Hercegovinom, koja, ne manje važno, također želi ući u EU, ali u isto vrijeme blokira prodaje, a ne isporučuje niti repromaterijal za koji smo već platili avans."
Kaže to i Planinšek (www.drva.info) i dodaje da neće tužiti svoje dobavljače u BiH jer ionako nemaju novca: “Tamošnjim drvoprerađivačima – njima smo platili ukupno 250 tisuća eura. predujam - već dali novac za drva Državnom šumarskom poduzeću BiH, a nemaju ni novca. Pitanje je i što će biti krajem rujna. Vrlo je vjerojatno da će zabrana prodaje iz BiH i dalje biti na snazi."
Utjecaj blokade iz Bosne i Hercegovine na tržište bit će ogroman, kažu sugovornici. Danas je još toplo – ali za tri tjedna bit će panika, kaže Jager. A moguća dostava peleta iz drugih zemalja je, kao što je gore navedeno, puno skuplja. I zbog transporta, dodaje Planinšek, koji pelet kupuje i u Poljskoj: “Za istu količinu peleta iz BiH platili bismo 500 eura za transport, ali kada ih vozimo iz Poljske cijena je dvije tisuće eura”.
Što je s domaćim drvom? Ima li Ministarstvo infrastrukture Bojana Kumra planove za korištenje ovog drva za ogrijev (spominjalo se i da bi ono moglo biti i alternativno gorivo za proizvodnju struje iz nekih termoelektrana, iako je sada i to očito zbog nedostatak drvne biomase iz inozemstva što je još manje vjerojatno)?
Ministarstvo infrastrukture nadležno je za:
„Korištenje biomase za energetsko korištenje je ograničeno i mora se provoditi u skladu s politikom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i prehrane koje je nadležno za gospodarenje šumama. Europska komisija također vodi politiku restriktivnog korištenja biomase u energetske svrhe, u najvećoj mjeri zbog dodatnog onečišćenja zraka. Drvo treba u što većoj mjeri koristiti u industrijske ili prerađivačke svrhe, što je u nadležnosti Ministarstva gospodarskog razvoja i tehnologije."
Što je još gore: zabrana izvoza na snazi je od početka ljeta, a slovenska vlada nije uspjela ništa pomaknuti. Ni ta drva i pelete ne bi dobili oni koji su već uplatili akontacije. Kako će postupiti, pitali smo i Ministarstvo vanjskih poslova Tanju Fajon i Ministarstvo gospodarstva Matjaža Hana.
Han navodno već neko vrijeme uvjerava gospodarstvenike da pokušavaju riješiti stvari. Ali za sada, nekoliko tjedana prije sezone grijanja, ništa od toga. Kako je ovoga puta priopćeno iz ministarstva: „U Ministarstvu gospodarskog razvoja i tehnologije radimo na povećanju dodane vrijednosti u drvnoprerađivačkoj industriji, koja inače ne uključuje drvo kao energent. No, vrlo smo svjesni navedenog problema za slovenske tvrtke. Stoga je, sa stajališta zaštite slovenskih gospodarskih interesa i poduzeća, nakon upoznavanja s navedenim pitanjem, ministar pisao ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH g. Košarcu u svezi zabrane izvoza određene drvene proizvode namijenjene grijanju iz BiH."
Kako je pojašnjeno iz ministarstva, ministar je u dopisu objasnio koliki je udio njihovih peleta i drva za ogrjev u Sloveniji te kolika bi šteta nastala (više o tome gore) ako izostane opskrba. Iznad svega, izrazio je i očekivanje Slovenije da BiH neće produžiti ovu mjeru zbog šire gospodarske slike, odnosno sve veće robne razmjene između dviju zemalja, te se založio za što skorije ukidanje mjere za dobrobit slovensko gospodarstvo. Navedeno pitanje također se rješava u okviru bilateralnih odnosa ministarstava dviju država", kažu u Ministarstvu gospodarstva.
Odgovore Ministarstva vanjskih poslova još čekamo.
Cijeli članak možete pročitati u Financama
Pratite novosti i aktualnosti na našim društvenim mrežama ili se prijavite na e-novosti!
Informacije
Tvrtka
Uvjeti poslovanja
Informacije
