Kako pravilno izmjeriti sadržaj vlage u drvu za ogrjev?

Zbog vode koja se nalazi u drvu, vatra se ne gasi, ali temperatura u ložištu pada ispod optimalne razine. Vlažnost drva u(%) je udio mase vode u drvu u odnosu na masu osušenog (apsolutno) suhog drva. Svaki kg vode koji mora ispariti tijekom gorenja troši 0,68 kWh energije pohranjene u drvu. Kako bi se postigle propisane i očekivane vrijednosti emisije dimnih plinova, potrebno je osigurati korištenje isključivo ogrjevnog drva osušenog na zraku. Zračno sušenim drvom smatra se drvo s vlagom manjom od 20%, a optimalna vlažnost je 12-15%, što znači da se na zraku suši oko 2-3 godine.

Prekomjerna vlaga u drvu uzrokuje mnoge probleme:
• drvo za ogrjev se teže pali
• imaju manju kaloričnu vrijednost
• temperatura izgaranja je niža
• loše sagorijevanje uzrokuje naslage katrana
• pojačano je dimljenje/sadnja
• dimni plinovi znatno su otrovniji
• javljaju se problemi sa skladištenjem

Postoji veza između električnog otpora i sadržaja vlage u drvu, što se iskorištava pomoću mjerača vlage. Samo mjerenje je uvijek ograničeno na mjesto između dvije elektrode i odnosi se samo na to mjesto i na dubinu do koje su elektrode gurnute. Prilikom mjerenja vlage u drvu slijedite upute proizvođača mjerača.

Postupak mjerenja (prema VDI 4207, dio 2):

Iz hrpe se nasumično uzimaju tri cjepanice koje predstavljaju reprezentativni uzorak cjepanica namijenjenih za neposrednu upotrebu. Zatim prerežite svaku cjepanicu po sredini. Odmah zatim mjernim uređajem izmjerimo tri točke na unutarnjem (zasječenom) dijelu svakog trupca tako da prvo odredimo te tri mjerne točke na površini reza, i to jednu u sredini te površine, a zatim još dvije cca. . 5 cm od ruba - vidi sliku ispod.

• točka 1: cca. 5 cm od lijevog ruba
• točka 2: u sredini
• točka 3: cca. 5 cm od desnog ruba

Sve odabrane mjerne točke moraju biti bez čvorova, nagiba i pukotina. Vrh mjerača utaknemo u svaku od mjernih točaka prema uputama proizvođača brojila i očitamo vrijednost. Pojedinačna mjerenja se bilježe. Stoga provodimo ukupno devet mjerenja na sva tri trupca. Na kraju izračunavamo prosjek svih devet mjerenja i bilježimo mjerenja.
Mjerenja ne vršimo na prednjoj strani i na neobrađenim površinama!

Mjerenje u središnjoj točki