Kako ćemo se grijati s manje plina?

Agencija za energetiku od jučer je proglasila rani stupanj upozorenja za opskrbu plinom. Trenutačno, prema uvjeravanjima agencije, opskrba plinom još uvijek teče nesmetano i pokriva sve potrebe kupaca, no ako se situacija pogorša, prvo će biti prekinuta industrijskim kupcima. Kućanstva spadaju u kategoriju zaštićenih kupaca, čija opskrba plinom u načelu nikada nije ograničena niti prekinuta.

No bez obzira na to što je prekid opskrbe plinom samo ekstremni scenarij, mnoga slovenska kućanstva - čak i u svjetlu visokih cijena energije - traže alternative. Što savjetuju u agenciji za energetiku? “Ako je moguće promijeniti energent, ako to nije moguće dolazi u obzir manja potrošnja plina. To se može postići snižavanjem temperature grijanih prostorija", odgovorila je ravnateljica agencije Duška Godina. “Međutim, s obzirom na to da EU ne ovisi samo o ruskom plinu, da su skladišta EU danas deset posto punija nego u isto vrijeme prošle godine i da možemo očekivati ​​da će do 1. studenog skladišta biti puna 80 posto, mi to činimo. Ne očekujte probleme u zbrinjavanju zaštićenih klijenata", dodala je.

 

Prodavači pak već primjećuju povećanu potražnju kućanstava za alternativnim izvorima energije. „Iznimno veliki broj pritužbi dobivamo od potrošača koji kupuju drvnu biomasu. Moramo znati da se više od polovice kućanstava u Sloveniji još uvijek grije na drvnu biomasu“, upozorio je Boštjan Okorn iz Saveza potrošača Slovenije na nedavnoj nevladinoj tiskovnoj konferenciji o suočavanju s visokim cijenama energenata, ističući kako smatraju da će cijene biomase porasti između 25 i 50 posto. Ova poskupljenja ne mogu se povezati s ratom u Ukrajini, jer nam drvo raste na kućnom pragu, naglasio je.

 

Da je biomasa jako poskupjela priznaje i direktor tvrtke Ingles i internet trgovine www.drva.info Max Planinšek, koji procjenjuje da su u odnosu na prošlu sezonu peleti ove godine skuplji čak 100 posto, briketi 80 posto. skuplji, a drva za ogrjev su oko 50 posto. “Da ih imamo, trenutno bismo mogli prodati dvadeset puta više drva za ogrjev nego što ih prodamo, ali problem je što nemamo zaliha”, upozorio je. Prema njegovim riječima, suočavaju se i s poremećenom opskrbom drvnim proizvodima. „S gledišta šumovitosti i dopuštene sječe, u Sloveniji imamo više nego dovoljno drva za grijanje svih slovenskih kućanstava. No država nije poticala tu industriju pa danas slovenski proizvođači peleta, koliko ih još imamo, uglavnom prodaju u Italiju, a mi ih kupujemo u inozemstvu“, opisuje situaciju Planinšek. “U EU je dosta biomase stizalo iz Ukrajine i Rusije, koje su s ratom stale, a krajem lipnja zbog navale kupaca iz inozemstva prestale su izvoziti i Bosna i Hercegovina i Srbija. U našoj firmi smo, primjerice, već uplatili akontaciju za ogrjev i pelete u BiH, ali jednostavno ne možemo doći do materijala. S obzirom da smo proteklih godina imali najveće zalihe biomase, procjenjujem da su naši konkurenti još lošiji. U Sloveniji, zemlji sa 70 posto šumovitosti, tako smo se našli u situaciji da smo ostali bez biomase za kućanstva“, upozorio je naš sugovornik koji stoga očekuje intervenciju države.

 

Ključna poruka energetske agencije je da se slovenska kućanstva, čak i ako ostanu priključena na plin, ne moraju bojati života u hladnim domovima zimi. Naše zakonodavstvo ima precizno definirane mehanizme koji to trebaju spriječiti. “Proglasili smo stupanj ranog upozorenja, koji je prvi od tri stupnja krize u opskrbi prirodnim plinom. U ovoj fazi radi se samo o upozoravanju javnosti, tržišnih dionika i kupaca da može doći do poremećaja u opskrbi plinom. Druga razina je razina spremnosti. Ova razina se proglašava kada postoji veća vjerojatnost pojave smetnji; tada se industrijski kupci već pozivaju da samovoljno prekinu ili prijeđu na drugi energent, ako im to tehničke mogućnosti dopuštaju“, rekla nam je ravnateljica agencije Duška Godina, ističući kako opskrba kupaca plinom nije ograničeno u prvoj ili drugoj fazi.

I ministar infrastrukture Bojan Kumer proteklih je dana umirivao kako nema izgleda za prekide u opskrbi Slovenije plinom. No, sam je u ponedjeljak u Odmevima na TV Slovenija pozvao tvrtke da pronađu alternative, pripreme scenarije poslovanja i možda krenu u neke brze investicije. Prema njegovim riječima, tvrtke koje nemaju alternativu dobit će određene poticaje koji se trenutno pripremaju u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i Gospodarskom komorom.

Zadnja opcija: pomoć EU

Do ograničenja ili prekida isporuke plina dolazilo bi samo ako bi se situacija pogoršala i plina više ne bi bilo. Tada bi Agencija za energetiku proglasila treći stupanj krize - stupanj izvanrednog stanja. No ni u tom slučaju, kako kažu u agenciji, opskrba plinom za kupce iz kategorije kućanstva ne bi bila prekinuta, već bi se opskrba plinom ograničila samo na industriju. Time bi se osigurala opskrba plinom zaštićenih kupaca - kućanstava, zdravstvenih i ustanova socijalne skrbi sa smještajem, unatoč izvanrednim uvjetima. Agencija je istodobno iznijela podatak da su zaštićeni kupci prošle godine potrošili tek oko 19 posto plina, najviše tijekom sezone grijanja. Zaštićeni kupci su u svakom slučaju oni čija opskrba nije prekinuta, ističu u Plinovodima.

No što ako se ostvari najgori scenarij i nedostatak plina bude toliki da ga neće biti dovoljno ni za kućanstva? “Ako bi se situacija s opskrbom pogoršala do te mjere da bi bili ugroženi zaštićeni kupci, oslobodio bi se mehanizam plinske solidarnosti iz susjednih država članica”, kažu u Plinovodu. Duška Godina također je potvrdila da bi se u ovom slučaju aktivirala solidarna potpora među članicama Europske unije, pri čemu bi također vrijedilo pravilo prvo pružanje usluga zaštićenim kupcima, zatim pružanje pomoći susjednim zemljama pa tek onda pružanje usluga preostalim kupcima.

***

Da ih imamo, mogli bismo prodati dvadeset puta više drva nego što prodamo, ali problem je što nemamo zaliha. Trenutno na skladištu imamo osam puta manje drva za ogrjev i deset puta manje peleta nego lani, a briketa više nemamo uopće.

Max Planinšek, direktor Inglesa

Industrija: Prelazak na druge izvore energije nije moguć preko noći

Zbog bojazni od mogućih prekida opskrbe prirodnim plinom, tvrtke već traže alternativna rješenja, ali, kako kažu u Gospodarskoj zbornici Slovenije, za njih je potrebno vrijeme, sredstva i povezivanje dionika. U Steklarni Hrastnik, primjerice, upozoravaju da neki industrijski kupci, među kojima je i Tvornica stakla, ne mogu brzim prelaskom na korištenje drugih energenata kompenzirati veće poremećaje u opskrbi ili iznenadne prekide opskrbe. S tim u vezi, Obrtna zbornica Slovenije navela je da je situacija alarmantna i da je više od stotinu tisuća poduzeća u problemima zbog energenata.

Geoplini: Povećana su smanjenja opskrbe plinom

Geoplin, slovenski veletrgovac plinom, kaže da su trenutno suočeni s redukcijama isporuke prirodnog plina iz Rusije. “Redukcije prirodnog plina iz Ruske Federacije su prisutne, neznatno su porasle tijekom radova na održavanju plinovoda Sjeverni tok 1, no zastoje rješavamo alternativnom kupnjom, a sve u cilju nesmetane opskrbe kupaca prirodnim plinom. te samim time omogućiti njihov rad", poručili su nam. Konkretne brojke nisu htjeli iznositi.