Bez obzira na sustav grijanja, pametno je razmotriti sljedeće korisne savjete koji će vam pomoći smanjiti troškove i time uštedjeti nešto novca.
Svaki stan ili kuća koja je useljiva ima sustav grijanja. Starije zgrade uglavnom se koriste kruta goriva, uglavnom drvo ili lož ulje. Tamo gdje je gradski plin dostupan, to je naravno također prilično rašireno, a novogradnje i novije adaptacije posljednjih se godina okreću grijanju na dizalice topline, klimatizaciju ili IC panele. Svaki sustav ima svoje prednosti i nedostatke, a ovisno o individualnim potrebama i mogućnostima, preporučljivo je odabrati sustav koji svakom pojedincu najviše odgovara i koji mu je nadohvat ruke.
Bez obzira na sustav grijanja, pametno je razmotriti sljedeće korisne savjete koji će vam pomoći smanjiti troškove i time uštedjeti nešto novca.
1. Optimalna temperatura u sobama
Inače, to ovisi o svakom pojedincu i njegovim preferencijama i navikama, ali optimalna temperatura dnevnih prostorija je između 20 i 22 Celzijeva stupnja. Spavaće sobe oko 2 stupnja manje, odnosno između 18 i 20 Celzijevih stupnjeva. 18 stupnjeva odgovara i kuhinji, jer tamo kuhanjem temperatura raste. Koliko preferiramo toplije prostore oko stana, to se naravno odražava i na troškove grijanja.
2. Snižavanje temperature ili gašenje grijanja noću i u odsutnosti stanara
Snižavanje temperature grijanja ili čak isključivanje samo noću ili kad nema nikoga kod kuće čini se sasvim razumnim, no grijanje opet, i to brzo, zahtijeva puno energije, višestruko više nego da se grije stalno. Ako grijemo na visoku temperaturu, sustav koji u kraćem vremenu dogrije prostorije na željenu temperaturu, inače rezultira djelomičnim smanjenjem grijanja. U slučaju niskotemperaturnog sustava, gdje ionako ne grijemo na visoku temperaturu i zbog većeg hlađenja prostorija treba više vremena za ponovno zagrijavanje, ne dobivamo onoliko koliko bismo željeli, a stalno zagrijavanje čini najviše smisla.
3. Ekonomično ponašanje tijekom sezone grijanja
Na prvom mjestu je ventilacija, koja je zimi prijeko potrebna, ali se mora razlikovati od ljetne ventilacije. Dugotrajno prozračivanje s koso otvorenim prozorom je, da tako kažemo, bacanje novca kroz prozor, jer topli zrak doslovno bježi kroz prozor. Tijekom sezone grijanja prostorije se brzo prozračuju, prozori se otvaraju do kraja, najbolje je stvoriti propuh 2 do 3 minute i naravno za to vrijeme zatvoriti radijatore. Također pažljivo zatvaramo vrata između prostorija, posebno onih koje se ne griju, odnosno griju na nižu temperaturu. Uklonite sve predmete ispred radijatora, uključujući sve zavjese koje se protežu preko radijatora.
4. Otvaranje ventila
Otvorimo li ventile na radijatorima do kraja ili malo manje, nećemo znati koliko je temperatura u prostoriji koliko će se trošiti dodatna energija. Termostatski ventili imaju označene vrijednosti brojevima, pa će čak i na tri ili četiri prostorija biti primjereno topla, ali će potrošena energija biti nešto manja nego ako je postavljena na pet. Vrijednosti na termostatskim glavama predstavljaju raspon temperature, na 4 je 24 stupnja, što je više nego dovoljno za većinu potreba grijanja dnevne sobe.
5. Održavanje sustava grijanja
Nemojte štedjeti na pogrešan način i zanemariti svoj sustav grijanja. Redovito čišćenje i servisiranje opreme je bitno i obično nas posljedice lošeg održavanja teško udaraju po džepu. Najvažnija radnja na početku sezone grijanja je odzračivanje sustava, jer zračni džepovi u sustavu troše puno energije i ne daju željeni rezultat, što nam se brzo zna u financijskoj računici.